Proizvodnja je daleko odmakla od onih starih dana s trakom za montažu, te se kreće prema onome što danas zovemo pametnim tvornicama, uglavnom zahvaljujući industrijskim robotima koji su ušli u igru. Prije, sve je ovisilo o ljudima koji su naporno radili na tlu tvornice, što je stvarno ograničavalo količinu proizvodnje i proširivanje operacija. No kada su tvrtke počele uvoziti robotsku tehnologiju, stvari su se drastično promijenile. Ove strojeve ne umaraju, ne trebaju odmore niti čine pogreške od dosade. Prema nekim istraživanjima iz industrije, tvornice koje koriste industrijske robote u prosjeku ostvaruju povećanje produktivnosti za oko 30%. To znači bržu izradu proizvoda i smanjenje pogrešaka koje koštaju novca i povjerenja kupaca.
Mnogi vodeći proizvođači sada vode svoje proizvodne linije koristeći robote za većinu fizičkog rada, što znači veće količine proizvodnje i manje zaustavljanja u proizvodnji. Uzmite za primjer ABB i Comau, koji su potpuno preuredili način rada svojih montažnih linija, riješivši se onih kvalitetskih problema koji su se prije često javljali, dok proizvode dijelove nevjerojatnom brzinom. Taj pomak je zaista značajan. Tvornice koje su se prije oslanjale na ručni rad pretvaraju se u visoko automatizirane centre gdje strojevi obavljaju sve, od zavarivanja do preciznih montažnih zadataka. Industrijski roboti više nisu samo pomoćnici – oni pretvaraju tradicionalne proizvodne tvornice u ono što se danas svima zna kao pametne tvornice.
Roboti su sada gotovo nezaobilazni u tvornicama automobila, posebno kada su u pitanju zadaci poput tačkastog zavarivanja i nanošenja boje raspršivanjem. Statistike s tvorničkih podova pokazuju da ove mašine mogu skratiti proizvodne cikluse otprilike za pola u poređenju sa ručnim radom, što znači brže montažne linije i manje grešaka u gotovim proizvodima. Velika imena u industriji, uključujući DENSO i FANUC, godinama raspoređuju robotske manipulatore po svojim objektima. Ove kompanije prijavljuju ne samo povećane stope proizvodnje, već i bolju doslednost u izgledu bojenja i proverama strukturne otpornosti tokom svojih proizvodnih linija vozila.
Elektronička industrija u velikoj mjeri se oslanja na robotiku za one iznimno precizne poslove koje nitko ne želi raditi ručno, poput sastavljanja i testiranja pločica s krugovima sve do najmanjih komponenti. Strojevi jednostavno bolje rukuju s ovim osjetljivim dijelovima nego što bi to ikada mogli ljudi, što znači da proizvodi izgledaju jednako svaki put i da je manje pogrešaka koje remete serije proizvodnje. Velika imena u tom području poput Toshibe i Panasonica već godinama koriste robotske ruke na svojim tvorničkim tlima, praktički postavljajući standard kojeg svi drugi smatraju prihvatljivim kada je riječ o proizvodnji pouzdanih proizvoda. Promatranje načina na koji ove tvrtke rade pokazuje zašto robotika mijenja pravila igre u više industrija, uključujući i automobilsku, ne samo zato što se stvari proizvode brže, već i zato što kupci zapravo dobivaju proizvode na koje se mogu osloniti da neće prestati raditi nakon prve uporabe.
Integracija umjetne inteligencije i strojnog učenja mijenja način na koji industrijski roboti rade, čineći ih boljima u izvođenju zadataka i donošenju pametnijih odluka bez pomoći. Podaci iz industrije pokazuju kako ova tehnička dostignuća smanjuju pogreške tijekom operacija za oko 40 posto. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, roboti sada mogu trenutno reagirati na promjene uvjeta u tvornicama i skladištima, rješavajući probleme u trenutku i povećavajući učinkovitost bez potrebe za ljudskim intervencijama. Ovakva prilagodljivost znači da se strojevi glatko pokreću čak i kada se stvari iznenada promijene, što značajno povećava brojke u proizvodnji. Uzmite primjer tvornica gdje roboti pokrenuti umjetnom inteligencijom automatski prilagođavaju svoje pokrete na temelju podataka s senzora, čime se održava preciznost i smanjuju frustrirajuće proizvodne prekide koje troše vrijeme i novac.
Tehnologija laserskog rezanja i zavarivanja je napravila velike korake naprijed u posljednje vrijeme, čime su proizvodni procesi postali znatno precizniji i učinkovitiji nego ikada prije. CNC laserski rezaci mogu obraditi vrlo složene metalne dizajne koje stare metode rezanja jednostavno ne mogu uspjeti. Također, brzina i točnost su znatno poboljšane. Neki podaci pokazuju da su vrijeme proizvodnje skraćeno, a broj grešaka znatno smanjen, što znači da tvornice proizvode više nego prije, a da ne naruše kvalitetu. Industrije koje se bave složenim metalnim dijelovima ili automatiziranim sustavima stalno se oslanjaju na ove nove mogućnosti. Nivo detalja koji omogućuju moderni laseri smanjuje potrošnju materijala. Kupci također primjećuju ovu razliku, jer proizvodi izgledaju bolje i traju duže zahvaljujući poboljšanim proizvodnim standardima.
CNC laserske mašine imaju značajnu ulogu u proizvodnji danas, omogućavajući postizanje izuzetne preciznosti do tolerancije od oko 0,01 mm. Industrije koje trebaju kompleksne delove sa detaljnim obradama smatraju ove mašine apsolutno neophodnima, posebno sektori poput vazduhoplovne tehnike i proizvodnje medicinskih uređaja gde preciznost najviše znači. Proizvođači koji ulažu u CNC lasersku tehnologiju mogu zapravo uštedeti novac i istovremeno proizvesti više jedinica. Mnoge radionice navode da su vreme isporuke skratili, a odbacivanje proizvoda smanjili kada su prešle na metode laserskog rezanja. Na primer, dobavljači automobilske industrije primetili su stvarna poboljšanja u doslednosti delova, što im pomaže da se istaknu u odnosu na konkurenciju. Uključivanje ove vrste tehnologije nije važno samo zbog pravljenja trendova; postaje neophodno za sve kompanije koje ozbiljno žele da ostanu konkurentne na tržištu precizne proizvodnje.
Za više detaljnih informacija o industrijskoj robotici i najnovijim inovacijama, istražite Rayman CNC.
Industrijski roboti postali su vrlo važni za smanjenje troškova rada u tvornicama. Neki automatizirani sustavi mogu preuzeti čak 80% određenih poslova, što znači velike uštede za tvrtke koje proizvode robu. Pogledajte što se dogodilo u različitim proizvodnim industrijama nedavno – kada su počeli koristiti robotiku na proizvodnom području, pogreške su se smanjile za oko 90%. Zašto? Zato što roboti se ne umore ili odvuku kao ljudi. Oni nastavljaju raditi točno ono što su programirani raditi, svaki pojedini put. Sve ove smanjene troškove pomažu učinkovitijem vođenju operacija iz dana u dan i naravno povećavaju profite. Kada dođe do viška novca, poslovanje može taj novac potrošiti ondje gdje je to najvažnije, bilo da se radi o razvoju novih proizvoda ili otvaranju novih objekata negdje drugdje.
Automatizirani sustavi za manipulaciju materijalom obično donose vrlo dobar povratak ulaganja, ponekad dostižući više od tri puta veću vrijednost od početno utrošene. Kada poduzeća ugrade ove sustave, obično se primjećuje smanjenje troškova rada i svakodnevnih operativnih troškova, što u konačnici znatno poboljšava financijske rezultate. Uzmite primjerice proizvodne tvornice – mnoge prijavljuju ubrzano okretanje proizvoda i učinkovitije operacije kroz cijeli lanac opskrbe nakon što pređu na automatizaciju. U praksi, to znači da poduzeća mogu brže reagirati na zahtjeve kupaca, smanjiti vrijeme čekanja i u konačnici zadovoljiti klijente. Gledajući sveukupno, uvođenje automatizacije u manipulaciju materijalom ne samo da poboljšava povrat ulaganja, već pomaže proizvođačima da ostanu konkurentni u odnosu na globalne rivala koji još uvijek koriste ručne procese.
Uvođenje robota u proizvodne tvornice često nailazi na novčane probleme zbog visokih početnih troškova. Cijena uključuje kupnju svih strojeva, programiranje da bi pravilno radili, kao i popravke kada se pokvare. No, postoje načini da se ublaži neki od ovih troškova. Mnoge regije zapravo nude financijsku pomoć ili porezne olakšice za poduzeća koja žele automatizirati svoje procese. Uzmimo Njemačku kao primjer, gdje određene regije izravno financiraju tvornice koje uvode nove tehnologije. Vidjeli smo i primjere iz stvarnog svijeta, poput proizvođača automobila koji su na početku uložili velike svote novca, ali su tijekom godina uštedjeli milijune zahvaljujući smanjenim troškovima rada. Pamtivi poslovni subjekti saznaju gdje da ulažu i gdje da štede, često ulazeći u suradnje s drugim tvrtkama ili davateljima usluga. Iako brojke na prvi pogled mogu izgledati zastrašujuće, većina ustanovljuje da se automatizirani sustavi isplate ako se pravilno upravlja s njima.
Proizvodnja postaje sve automatiziranija, a to stvara stvarne probleme pri pronalaženju radnika s pravim vještinama. Kada roboti počnu obavljati poslove koje su ljudi ranije radili ručno, tvrtkama je potrebno obučiti postojeće zaposlenike za nove tehnologije ako žele imati ljude koji zapravo mogu upravljati tim sustavima. Neka poduzeća su postigla uspjeh surađujući s lokalnim koledžima i strukovnim školama. Takve suradnje često uključuju praktičnu nastavu gdje studenti rade uz stručne tehničare. Uzmimo primjerice automobilsku industriju – mnoge tvornice sada rade programa učenja na licu mjesta gdje radnici uče i teoriju i praktičnu uporabu strojeva istovremeno. I brojke to potvrđuju – stopa prometa zaposlenika znatno se smanjuje kada radnici dobiju odgovarajuće obrazovanje, a većina izvješćuje da se bolje osjećaju na poslu kada ovladaju tim novim vještinama. Investiranje u edukaciju radnika nije više samo dobar poslovni potez – postaje nužnost dok god tvornice svake godine prihvaćaju sve pametnije strojeve.
Srednje i male tvrtke uviđaju da suradnički roboti, često nazivani koboti, imaju stvarnu prednost kada je riječ o fleksibilnijem upravljanju. Tradicionalni robotski sustavi u tvornicama više nisu dovoljni jer zahtijevaju potpuno nove postavke i velika početna ulaganja. Koboti rade usporedno s ljudima na radnoj podlozi, pa produktivnost raste dok tvrtke štede vrijeme i novac na preuređenju prostora. Mnogi manji proizvođači već su počeli koristiti ove pomoćnike u svakodnevnoj proizvodnji. Neki izvještavaju o 30% većem učinku tjedno nakon uvođenja kobota, uz smanjenje nesreća u pogonima. Ono što čini ovu suradnju učinkovitom jest činjenica da roboti preuzimaju dosadne, monotonije poslove koje nitko ne želi raditi cijeli dan. Time se oslobađa ljudski potencijal za zadatke koji zahtijevaju razmišljanje, a ne samo fizičku snagu, stvarajući puno bolju sinergiju između čovjeka i stroja.
Industrijska robotika dobiva veliki poticaj zahvaljujući 5G tehnologiji, koja omogućuje bržu razmjenu podataka i bolju integraciju Interneta stvari (IoT). Pravi preokret dolazi u radovima prediktivnog održavanja, gdje strojevi šalju stvarne podatke kako bi inženjeri primijetili probleme prije nego što se dogode i izbjegli skupe prostoje produkcije. Tvornice koje su usvojile ovu tehnologiju već sada primjećuju konkretna poboljšanja. Neki proizvodni pogoni priopćili su da su nakon povezivanja robota s pametnim senzorima smanjili troškove održavanja za oko 25%. Gledajući unaprijed, ove priče o uspjehu pokazuju kako brza obrada podataka mijenja uobičajene rutine održavanja. Kako se sve više tvornica priključuje, prediktivno održavanje će vjerojatno postati standardna praksa za sve one koji ozbiljno žele održavati glatko funkcioniranje proizvodnih linija.
Svaki odlomak strukturiran je tako da pruži sveobuhvatan pregled postojećih trendova, naglašavajući pogodnosti kolaborativnih robota za MSME-ove i značajnu ulogu 5G tehnologije u prediktivnom održavanju.